"Gi ERV" je program za evidenciju radnog vremena.
Pokreće se u Serversko Desktop aplikaciji, a istovremeno je moguća i uporaba IB (Internet Expoler, Opera i sl.), jer je aplikacija ujedno i WEB server.
Demo verziju programa i uputstvo za instalaciju možete preuzeti s naših stranica:
GI ERV - uputstvo za instalaciju
U ovome tekstu su obrađene zakonske odredbe vezane uz radno vrijeme radnika (po ZOR od 01.01.2010.), temeljem čega je i nastala aplikacija. O navedenim odredbama potrebno je voditi računa prilikom planiranja radnoga vremena radnika i vođenja evidencija o radnome vremenu radnika. Tekst obrađuje 3 tematska poglavlja:
2. Evidencija radnoga vremena radnika
3. Vođenje evidencije o radnome vremenu radnika
1. RADNO VRIJEME
Radno vrijeme
Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojemu je radnik dužan obavljati poslove za koje je sklopio ugovor o radu. Pod radnim vremenom se smatra i vrijeme u kojemu radnik nije na radnome mjestu ali je spremam obavljati poslove na zahtjev poslodavca (dežurstvo).
Puno/nepuno radno vrijeme
Radnik može biti zaposlen kod poslodavca na puno ili na nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme je 40 sati tjedno. Radnici koji rade u nepunome radnome vremenu sklapaju s poslodavcem ugovor o radu na nepuno radno vrijeme. Radnik koji radi na nepuno radno vrijeme može sklopiti ugovor o radu sa više poslodavaca s time da ukupno radno vrijeme kod svih poslodavaca ugovori s različitim poslodavcima ne smije biti duže o punog radnog vremena (8 sati dnevno).
Prekovremeni rad
Prekovremeni rad je dnevni rad koji je duži od rada u punome radnome vremenu (8 sati dnevno). Radnik ne smije raditi prekovremeno više od 8 sati na tjedan, odnosno 32 sata mjesečno, odnosno 180 sati godišnje. Prekovremeni rad ne smije trajati više od 4 tjedna bez prekida ili sveukupno dvanaest tjedana tijekom jedne godine. Maloljetni radnici ne smiju raditi prekovremeno! Trudnice, roditelji s djetetom do 3 godine starosti, samohrani roditelji s djetetom do 6 godina starosti i radnici u nepunome radnome vremenu mogu raditi prekovremeno samo uz vlastiti pristanak (vlastiti pristanak se potvrđuje pisanom izjavom).
Raspored radnoga vremena
Raspored radnoga vremena može biti uređen kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili sporazumom poslodavca i radničkog vijeća. Ukoliko raspored radnoga vremena nije uređen nekim od nabrojanih akata poslodavac odlučuje o rasporedu radnoga vremena.
Preraspodjela radnoga vremena
U slučajevima potrebe poslodavac može provesti preraspodjelu radnoga vremena. Preraspodjela radnog vremena mora biti predviđena kolektivnim ugovorom ili sporazumom poslodavca i radničkog vijeća. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 48 sati tjedno (odnosno 56 sati tjedno ako je predviđeno kolektivnim ugovorom i uz pisanu suglasnost radnika). Poslodavac koji radi preraspodjelu radnoga vremena je dužan izraditi plan pre raspodijeljenoga radnog vremena. U planu pre raspodijeljenog radnog vremena poslodavac mora navesti opise poslove za koje se provodi preraspodjela radnoga vremena i broj radnika za koje se provodi preraspodjela. Poslodavac mora plan pre raspodijeljneog radnoga vremena dostaviti inspekciji rada! Radnik može raditi u pre raspodijeljnome radnome vremenu najduže 4 mjeseca, odnosno ako je definirano kolektivnim ugovorom 6 mjeseci. Za trudnice, maloljetnike, roditelje s djetetom do 3 godine starosti, samohrane roditelje s djetetom starosti do 6 godina i radnike u nepunom radnome vremenu postoji relativna zabrana rada u pre raspodijeljenome radnome vremenu. Rad tih kategorija radnika u pre raspodijeljenome radnome vremenu je moguć samo uz njihov pismeni pristanak s time da maloljetnici ne smiju raditi više od 8 sati dnevno.
Rad noću
Radnici koji rade najmanje 3 sata noću i kojima je najmanje 1/3 radnog vremena noćni rad su tzv. “noćni radnici”. Noćni rad ne može trajati duže od 8 sati. Radnik koji je radio noću ima zabranu rada između 22 sata uvečer i 6 sat ujutro drugog dana (ZA POLJOPRIVREDU: rad između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro drugog dana, ZA INDUSTRIJU: rad između 19 sati uvečer i 7 sati ujutro, MALOLJETNICI rad između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro). Za rad trudnica i maloljetnika u noćnome radu postoji relativna zabrana. Trudnica može raditi u noćnoj smjeni sam uz njen vlastiti zahtjev i odobrenje liječnika. Maloljetne osobe mogu raditi noću samo ako je to prijeko potrebno, uz obaveznu nazočnost punoljetne osobe, ne duže od 8 sati i ne u periodu od ponoći do 4 sata ujutro).
Rad u smjenama
Rad u smjenama je rad u kojem se radnici izmjenjuju na istom radnom mjestu i mjestu rada sukladno rasporedu radnog vremena. Smjenski radnik je radnik koji obavlja posao u različitim smjenama tjedno ili mjesečno. Izmjena smjena mora bit tjedno a ne unutar istoga radnoga tjedna. Smjenski radnik ne može raditi u noćnoj smjeni više tjedana za redom. Prilikom kreiranja rasporeda radnoga vremena, smjenskih radnika, potrebno je voditi računa da radnik ne radi duže od 8 sati dnevno u razdoblju od 24 sata u kojem radi noću!
Dnevna stanka (pauza)
Radnik koji dnevno radi minimalno 6 sati (4,5 sati ako je maloljetnik) ima pravo na stanku unutar radnoga vremena u trajanju od minimalno 30 minuta. Stanka se ubraja u dnevno radno vrijeme. Ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom sa radničkim vijećem može biti ugovoreno duže vrijeme trajanje stanke.
Dnevni odmor
Propisano je da dnevni odmor mora trajati minimalno neprekidno 12 sati tijekom vremenskog razdoblja od 24 sata. Iznimka su sezonski radnici. Za njih je predviđen minimalni neprekidni dnevni odmor u trajanju od 10 sati pod uvjetom da im se u periodu od 8 dana osigura zamjenski dnevni odmor koji trajanjem nadoknađuje razliku manje korištenoga dnevnog odmora (10 sati) i propisanoga minimalnoga neprekidnog dnevnog odmora (12 sati).
Tjedni odmor
Radnik ima pravo na minimalno 36 sati tjednog odmora (24 sata + dnevni odmor 12 sati = 36 sati tjednog odmora). Maloljetni radnik ima pravo na 48 sati tjednoga odmora. Uobičajeni dan za tjedni odmor je nedjelja. Ukoliko radnik radi nedjeljom poslodavac mu je dužan osigurati tjedni odmora u subotu ili ponedjeljak. Ova odredbu je potrebno uzeti u obzir prilikom izrade plana radnoga vremena. Zakonska definicija subote, nedjelje i ponedjeljka kako jedinih dana u tjednu u kojima se radniku mora omogućiti tjedni odmor će biti problematična za društva kod kojih se raspored radnog vremena oslanjao na mogućnost da radnici koriste tjedni odmor tijekom različitih dana u tjednu.
2. EVIDENCIJA RADNOG VREMENA
Na temelju članka 4. stavka 4. Zakona o radu (NN 149/09) donesen je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 66/10) a koji je stupio na snagu 01. lipnja 2010. g. Ovim pravilnikom je definiran način vođenja i sadržaj evidencije podataka o radnome vremenu radnika. Pravilnik je kratak (evidenciju podataka o radnome vremenu obrađuju članci 8. Do 12.) pa čitateljima preporučujemo da ga pročitaju i upoznaju se s njegovim sadržajem. U NN 37/2011 je objavljen novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima koji vrijedi od 01.05.2011. LINK.
Odredbe pravilnika koje je potrebno uzeti u obzir
Poslodavac je dužan evidenciju o radnom vremenu imati u poslovnom prostoru, odnosno na mjestu rada radnika.
Evidencija podataka o radnome vremenu se vodi se po razdobljima isplate plaće i naknade plaće (mjesec), a mora se voditi uredno, razumljivo i ažurno na završetku radnog dana radnika, a u slučaju da neki od podataka bitan za ovu evidenciju nije poznat na kraju radnog dana radnika, poslodavac je dužan isti evidentirati odmah po saznanju toga podatka.
Poslodavac je na odgovarajući način dužan voditi podatke o radnom vremenu potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i za radnike s kojima ima sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada.
Evidenciju nije potrebno voditi za rukovodeće osoblje s kojim je ugovorena samostalnost u određivanju radnoga vremena.
Podaci o radnom vremenu vode se pisano na papiru ili u elektroničkom obliku, pri čemu se mogu koristiti odgovarajuće kratice s jasnim pojašnjenjem značenja istih.
Poslodavac je dužan arhivirati i čuvati evidencije radnog vremena najmanje 6 godina.
Radnik ima pravo uvida u evidenciju radnog vremena.
Podaci koje je potrebno voditi u evidenciji podataka o radnome vremenu radnika
- Ime i prezime radnika
- Početak rada
- Završetak rada
- Vrijeme i sati zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran
- Ukupno dnevno radno vrijeme u satima te od toga sati:
- rada noću
- prekovremenog rada
- sati rada u pre raspodijeljenom radnom vremenu i razdoblje pre raspodijeljenog radnog vremena
- sati rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danima utvrđenim posebnim propisom
- sati provedeni na službenom putu
- sati terenskog rada
- sati pripravnosti te sati rada po pozivu
- sati korištenja godišnjeg odmora
- sati privremene nesposobnosti za rad (bolovanje)
- vrijeme rodiljnog, roditeljskog dopusta ili korištenja drugih prava sukladno posebnom propisu
- sati plaćenog dopusta
- sati neplaćenog dopusta
- sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena, odobrene ili neodobrene od poslodavca
- sati provedeni u štrajku
- sati isključenja s rada (lockout)
3. VOĐENJE EVIDENCIJE RADNOGA VREMENA
Papirnati obrazac
Ovo je najjednostavnija metoda. Na osnovu nekoga od predloška evidencija o radnome vremenu se ispišu papirnati obrasci u koje će se svakodnevno unositi evidencija radnoga vremena. Ovaj način rješavanje evidencije će se nekima, zbog inicijalno minimalnoga troška provedbe učiniti praktičnim. Ova metoda je upotrebljiva jedino za mala poduzeća sa nekoliko zaposlenih. Nepraktična je sa stanovišta arhiviranje evidencije i sa stanovišta kasnijeg određivanja onda sati za obračun plaća.
Excel worksheet
Ovo je jednostavan i po našem mišljenju vrlo dobar način za uspostavu, vođenje i čuvanje evidencije o radnome vremenu radnika. Na internetu pronađite ili kreirajte svoj vlastiti obrazac za vođenje evidencije o radnome vremenu. Ovaj obrazac ćete, ukoliko ste malo poduzeće voditi u jednoj XLS datoteci. Ukoliko ste pak veće poduzeće vođenje evidencija možete organizirati kroz posebne XLS za pojedine odjele ili izdvojene jedinice poduzeća. U organizaciji bi za svaki organizacijski dio za koji se vodi evidencija radnoga vremena odrediti odgovornu osobu/e koja će voditi ovu evidenciju. Na kraju mjeseca sve evidencije se sakupe centralno i arhiviraju. Na osnovu datoteka se brzo može kreirati fond sati po raznim vrstama rada za obračun plaća. Minus ove opcije je potreba za postojanjem računala i MS Excel programa na svim lokacijama na kojima se vodi evidencija o radnome vremenu radnika. Ukoliko na nekim lokacijama vođenja evidencije ne postoji mogućnost za postavljanje računala rješenje je da se ova metoda kombinira da metodom vođenja evidencija o radnome vremena na papirnatome obrascu.
Specijalizirani program za evidenciju podataka o radnome vremenu
Nakon objave pravilnika o evidenciji radnoga vremena radnika na tržištu se je pojavio veći broj programa koji su specijalizirani za vođenje ove evidencije. Ovi programi imaju različite opcije za evidentiranje i pregled evidencija o radnome vremenu. Neka od rješenje imaju i mogućnost udaljenoga pristupa i unosa evidencije preko interneta. Ovo je odlična opcija za poduzeća koja imaju radnike koji rade na terenu i često su izvan ureda. Jedna od korisnih opcija bi svakako bila mogućnost izvoza podataka o evidenciji radnoga vremena sa elementima fonda sati prema programu za obračun plaća. Nismo razmatrali mogućnosti i kvalitetu pojedinih konkretnih programskih paketa za evidenciju radnoga vremena. Dio ponuđenih rješenja se nudi u demo verzijama i besplatnim verzijama za nekoliko radnika. Ukoliko se odlučite za ovo rješenje isprobajte par verzija, zatražite prezentacije proizvođača te odaberite ono rješenje koja na najbolji način rješava Vaše potrebe.
Sustav za elektronsku registraciju radnoga vremena
Ukoliko u poduzeću koristite neki od sustava sa elektronsku registraciju radnoga vremena ovo je odlična osnova za vođenje evidencije o radnome vremenu radnika. Većina dobavljača sustava za elektronsku registraciju radnoga vremena je svoje back office aplikacije, koje koncentriraju i obrađuju registrirane podatke o radnome vremenu, nadogradila modulom koji te podatke formira i prezentira u obliku zakonski propisane evidencije o radnome vremenu radnika. Ovo je odlično i gotovo u potpunosti automatizirano rješenje. Naravno, postoji potreba za ručnim evidentiranjem odsutnih radnika (putovanje, bolovanje, …) u back office sustavu. Dodatni problem može biti evidencija za radnike koji rade u izdvojenim organizacijskim jedinicama a koje nemaju elektronsku registraciju radnoga vremena. Taj dio evidencije se može rješavati kroz jedno o prethodno predloženih rješenja uz kasniji unos u back office aplikaciju centralnog sustava za registraciju radnoga vremena.
Program za obračun plaća
Ovo rješenje je, uz par praktičnih prednosti, identično rješenju sa nabavom specijaliziranog programa za evidenciju podataka. Dobavljači programa su u najvećoj mjeri u program za obračun plaća uključili i modul za vođenje evidencije o radnome vremenu radnika. Ovo rješenje je bolje od nabave odvojenoga programa za evidenciju jer u tome slučaju evidencija će Vam, odmah, biti integrirana sa obračunom plaća i lako ćete iz nje moći kreirati fond sati za obračun plaća. Osim toga nećete imati potrebu za komunikaciju sa još jednim dodatnim dobavljačem programa ili brinuti oko uspostave i održavanja računalne platforme za novu dodatnu aplikaciju.
Povezano
Novi pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima (NN 37/2011, primjena od 01.05.2011).
